Plodnost (biologija)

Plodnost je definirana na dva načina; u demografiji to je potencijal reprodukcije posmatrane populacije, za razliku od jednog organizma, dok se u populacijskoj biologiji smatra sličnom fertilnosti,^[1][2] prirodna sposobnost proizvodnje potomstva, mjerena brojem gameta (jaja), sjemenskim setom ili aseksualnim načinima propagacije. Manjak plodnosti je neplodnost dok bi se nedostatak plodnosti nazvao sterilnost.

Demografija razmatra samo ljudsku plodnost, po njenim kulturološki različitim stopama, dok biološka proučava sve organizme. Izraz plodnost u biološkoj demografiji često se koristi za opisivanje stope proizvodnje potomstva nakon jednog vremenskog koraka (često godišnje). U tom smislu, plodnost može uključivati i stopu nataliteta i preživljavanje mladih do tog vremenskog koraka. Iako se razina plodnosti geografski razlikuje, to je uglavnom jedna od karakteristika svake kulture. „Fekundacija“ je još jedan izraz za oplodnju. Superfekunditet ili retrofekunditet odnosi se na sposobnost organizma da skladišti spermu drugog organizma (poslije kopulacija) i oplodi jajašca nakon određenog vremenskog perioda, u suštini izgleda kao da je do oplodnje došlo bez sperme (tj. partenogeneza).

Plodnost je važna i dobro studirana u oblasti ekologije populacija, iako je studirana iz neutralne perspektive. Uticaj se može povećati ili smanjiti u populaciji prema datim uvjetima i određenim društvenim faktorima. Na primjer, u teškoćama za stanovništvo, poput nedostatka hrane ili visokih temperatura,^[3]

Pokazano je da se mladalačka i konačno odrasla plodnost smanjuje, zbog nedostatka resursa juvenilne jedinke se ne mogu reproducirati (na kraju će odraslima ponestati resursa i reprodukcija će prestati). Uz to, društveni trendovi i društvene norme mogu utjecati na plodnost, iako je taj utjecaj privremen. Zaista, smatra se da je nemoguće zaustaviti reprodukciju zasnovanu na društvenim faktorima, a plodnost obično raste nakon kratkog pada.

U akušerstvu i ginekologiji, fekundabilnost je vjerovatnoća da će biti trudnoća u jednom menstrualnom ciklusu, a plodnost (fekunditet) vjerovatnoća postizanja živog rođenja u jednom ciklusu.^[4]

Plodnost je prirodna sposobnost stvaranja potomstva. Kao mjera, stopa plodnosti je broj rođenih potomaka po reprodukcijskom paru, jedinki ili populaciji. [Plodnost se razlikuje od fekunditet, kojI se definira kao potencijal za reprodukciju (pod utjecajem proizvodnje gameta, oplodnje i trudnoće) ^[5] Nedostatak plodnosti je neplodnost, dok bi se nedostatak fekunditeta zvao sterilnost.

Ljudska plodnost ovisi o faktorima prehrane, seksualnog ponašanja, srodstva, kulture, instinkta, hormona, tajminga, ekonomija, načina života i emocija.

1. ^ Etienne van de Valle (adapted by), from the French section edited by Louis Henry (1982). "Fecundity". Multilingual demographic dictionary, English section, second edition. Demopaedia.org, International Union for the Scientific Study of Population. str. 621-1. Pristupljeno 8. 2. 2010.
2. ^ Eugene Grebenik (1959). "Fecundity". Multilingual demographic dictionary, English section. Prepared by the Demographic Dictionary Committee of the International Union for the Scientific Study of Population. Demopaedia.org, United Nations Department of Economic and Social Affairs (DESA). str. 621-1. Arhivirano s originala, 11. 2. 2010. Pristupljeno 8. 2. 2010.
3. ^ Walsh, Benjamin S.; Parratt, Steven R.; Hoffmann, Ary A.; Atkinson, David; Snook, Rhonda R.; Bretman, Amanda; Price, Tom A. R. (9. 1. 2019). "The Impact of Climate Change on Fertility". Trends in Ecology & Evolution (jezik: English). 0 (3): 249–259. doi:10.1016/j.tree.2018.12.002. ISSN 0169-5347. PMID 30635138.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
4. ^ Berek JS and Novak E. Berek & Novak's gynecology. 14th ed. 2007, Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins. Pg. 1186
5. ^ A., B.; Schultz, Paul T. (juni 1976). "Fertility Determinants: A Theory, Evidence, and an Application to Policy Evaluation". Population and Development Review. 2 (2): 293. doi:10.2307/1972043. JSTOR 1972043.